Fotografski kutak: slike s penjanja.

na slici: Iva Ka╣tela i Danko Ferber, povratak sa Glocknera
foto: Martina Pehar, 06/2007

UŔitaj iduŠu fotografiju ...
AO HPD «eljezniŔar
Povijest odsjeka
AlpinistiŔka ╣kola
AlpinistiŔki i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjiżnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Penjanje u suhoj stijeni

Penjanje u snijegu i ledu

Ekspedicije

Visokogorstvo

Novosti
Linkovi

Novosti
Grossglockner via St├╝dlgrat 29.04.2018 - izvje┬╣taj
Izvje┬╣taj o pohodu - ekspediciji 2017. u podru├Ęje Monte Rose
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj s Kleka
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj iz Paklenice
Ljetna Alpinisti├Ęka ┬ękola (LJA┬ę) - Izlet Oki├Ž i Ravna Gora

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Su╣tina penjaŔkog iskustva jest u dono╣enju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. vi╣e


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omoguŠuje jednostavan naŔin za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se svi­aju. vi╣e


Kontakt

AO HPD «eljezniŔar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

├łe┬╣ka, 1993-94.

Opa┬żanja o penjanju u ├Ęe┬╣koj

Malo je tko iz na┬╣ih krajeva penjao u ├łe┬╣koj i upoznao se s onim ┬╣to je karakteristi├Ęno za tamo┬╣nje penja├Ęke aktivnosti. Prije nekih petnaestak godina ┬«u (Davor Butkovi├Ž) i Berislav Sviben, obojica ├Ęlanovi AO "Zagreb-Matica", sudjelovali su na skupu mladih alpinista u ├łe┬╣kom Raju i to je bio, koliko je bar meni poznato, na┬╣ najbli┬żi, pravi susret sa ├Ęe┬╣kom penja├Ękom scenom. Nakon toga ├Ęak su i sasvim turisti├Ęki posjeti hrvatskih penja├Ęa pje┬╣├Ęenjacima bili rijetki.

Penjanje u podru├Ęju Drabske Svetli├ĘkyO tome ┬╣to ├łesi rade pone┬╣to smo mogli saznati iz stranih ├Ęasopisa, osobito Mountain-a koji je u brojevima 74 i 119 objavio o tome podu┬że reporta┬że Jirija Novaka i Craiga Smitha. Nisu nedostajale ni pri├Ęe (legende?) koje su stariji alpinisti prenosili mla├░ima, poput one o Josefu ├łihuli-Pepiku koji je s dva-tri karabinera i isto toliko klinova u stijeni ┬ęiroke Pe├Ęi ispenjao jedan od tada najte┬żih smjerova u Alpama. Da stvar bude jo┬╣ ljep┬╣a smjer je, pri├Ęalo se, toliko kru┬╣ljiva da mu je partner do┬żivio slom ┬żivaca. Osobne dojmove o ├Ęe┬╣kim penja├Ęima mogli smo ste├Ži susre├Žu├Ži ih u Paklenici ili Julijskim Alpama. Ukratko, znalo se da odli├Ęno penju slu┬że├Ži se vrlo slabom opremom, kao npr. ne├Ęuveno krutim u┬żetima koja bi dobro poslu┬żila fakirima budu├Ži da ste mogli dr┬żati i po dva metra tog u┬żeta tako da stoji uspravno. Zatim su tu bile «bakine ┬╣lapice» i kalo┬╣ne (gumeni opanci), te┬╣ki karabineri i druge sli├Ęne drangulije. Poznato je bilo da koriste neke vrste me├░uosiguranja, tj. zaglavljivanje ├Ęvorova u pukotine umjesto ├Ęokova, u koje bi se kod nas rijetko tko pouzdao. No, vjerojatno vi┬╣e od svega ostalog bili su znani po ne ba┬╣ sigurnom penjanju. Nesre├Že su im se nerijetko de┬╣avale, i to ├Ęesto prili├Ęno gadne, poput one kad je 1981. u sjevernoj Triglavskoj stijeni, u Helbi, pao jedan ├Ęe┬╣ki navez, te odletio gotovo do ulaza u smjer. Takve su se stvari dobrim djelom obja┬╣njavale time ┬╣to su penjali iscrpljeni, ┬żele├Ži ┬╣to vi┬╣e iskoristiti boravak u inozemstvu za koji su dozvolu mogli dobiti tek jednom u nekoliko godina. Ipak, glavni je razlog (vjerujem) naj├Ęe┬╣├Že le┬żao u "ludom" stilu penjanja kojeg su se ├łesi dr┬żali u pje┬╣├Ęenjacima.

Dojam o ├Ęemu se zapravo radi najbolje se mo┬że ste├Ži iz pogleda na pravila penjanja koja va┬że u pje┬╣├Ęenjaku, prakti├Ęno jedinom tipu stijene na koji nailazimo u ├łe┬╣koj. Krenimo redom:

1. Zabranjena je upotreba bilo kakvih metalnih naprava za postavljanje me├░uosiguranja. To zna├Ęi da se ne smije zabiti klin, postaviti ├Ęok ili friend, ma ┬╣to da se desi. Mogu se koristiti samo ve├Ž postoje├Že alke koje ne smiju biti na manjem razmaku od 4 m, te zamke koje mo┬żete staviti oko noseva i pje┬╣├Ęanih satova - ako imate sre├Že pa nai├░ete na poneki. Me├░utim, ni to bla┬żenstvo ne├Že vas predugo dr┬żati ako pomislite na to da je stijena mekana i da zamka mo┬że jednostavno prerezati neku takvu stvar├Ęicu u koju ste polagali spas.

2. Penjanje je zabranjeno dok je stijena mokra, ┬╣to u praksi zna├Ęi da u pje┬╣├Ęenjaku ne smijete penjati 24 sata nakon posljednje ki┬╣e, niti u hladnije i vla┬żno doba godine.

3. Ne smije se koristiti obu├Ža s tvrdim ├░onom, npr. vibramom.

4. Upotreba magnezija nije dozvoljena, kao ni top-rope. ┬ęto se magnezija ti├Ęe, to nerijetko i nije neki nedostatak, npr. ako penjete pukotine, jer je stijena vrlo hrapava. ├łak sam ├Ęuo da neki penja├Ęi treniraju tako da si naprave umjetne pukotine u koje zalijepe ┬╣mirgl (brusni) papir kako bi vje┬żbali u autenti├Ęnim uvjetima. Ko┬ża na vanjskoj strani ┬╣ake im je poput one na dlanovima. Na ┬żalost, ni┬╣ta od toga nisam sam vidio, no kad je rije├Ę o ├łesima to ne bi bilo skroz ├Ęudno.

5. Svi klinovi koji postoje u smjerovima mogu se zabiti samo pri prvenstvenom usponu odozdo. Smjer se ne smije prvo opremiti odozgo a zatim ispenjati. Rezultat svega toga jest, budu├Ži da su stijene uglavnom te┬╣ke, taj da klinove nije lako zabiti, te oni veoma rijetko stoje na minimalnom dozvoljenom razmaku od 4 m. Naj├Ęe┬╣├Že ih na├░ete na me├░usobnoj udaljenosti od 8 do 10 m, a ako smjer ide po pukotini tada, u pravilu, postoji samo jedan klin u sredini smjera. Ostalo moraju u├Ęiniti ├Ęvorovi. Isto tako, klinova nema u smjerovima lak┬╣im od V+ ili VI.

Brumla sredjuje jednu "osmicu"Postoje jo┬╣ neka pravila, no za ovu priliku ona nisu toliko interesantna. Va┬żnije je re├Ži ├Ęemu slu┬że sva ta pravila koja nimalo ne poma┬żu sigurnom penjanju, nego ├Ęak zahtijevaju vratolomije. Ve├Ž spomenuta krhkost pje┬╣├Ęane stijene i masovnost penjanja su, kako ka┬żu ├łesi, glavni razlozi za sve to. Dakle, metalne naprave, vibram i penjanje po mokrom ubrzo bi uni┬╣tile stijenu. A ┬╣to se ti├Ęe top-rope-a, stavljanja fiksnih klinova na manje razmake i opremanja smjerova odozgo, oni bi omogu├Žili mnogo ve├Žem broju ljudi da sigurno penje. Me├░utim, cilj tih pravila jest da penju samo oni koji se to usude pod opisanim, pomalo neugodnim uvjetima, kako bi se stijena sa├Ęuvala od uni┬╣tenja. Parafraza jedne poznate nam parole dobro opisuje kako se razmi┬╣lja u ├łe┬╣koj: "Stijena je na┬╣a najve├Ža vrijednost."

Da je s razlozima tako nekako potvr├░uje i ├Ęinjenica da u vapnencu stvari stoje druga├Ęije. Tamo se me├░uosiguranja postavljaju na na├Ęin kao ┬╣to bismo i mi ovdje to u├Ęinili, tj. koriste se spitovi i sva ostala metalna mena┬żerija i to na Bogu ugodnim razmacima. Tek tu i tamo je neki smjer u vapnencu slabo osiguran, ┬╣to je vjerojatno djelo nekog ovisnika o tradiciji. Ukratko, sve to doprinosi popularnosti, te je tamo stijena zbog velike posje├Ženosti poprili├Ęno masna.

Nedavno sam imao priliku ne┬╣to du┬że boraviti u ├łe┬╣koj, pa mogu donekle dopuniti ono ┬╣to se u Hrvatskoj znalo o penja├Ękom ┬żivotu tih krajeva. Naravno, uz dopune mogu i re├Ži ┬╣to se tamo i promijenilo. to├Ęnije re├Ęeno, govorio bih samo o onom ┬╣to je vezano za pra┬╣ku penja├Ęku scenu, budu├Ži da o tome kako stvari stoje u drugim krajevima ├łe┬╣ke znam tek toliko da je Moravska ne┬╣to prednja├Ęila u podizanju umjetnih stijena, te da se njihov najbolji penja├Ęki ├Ęasopis Montana upravo tamo izdaje. Dakle, mogu├Že je da bih u Brnu ili Ostravi stekao druga├Ęije dojmove negoli u Pragu.

Prema rekla-kazala informacijama koje sam dobio, Prag ima 40-tak penja├Ękih klubova. Na ┬żalost, nisam uspio do├Ži ni u jedan od njih na sastanak da bih vidio kako funkcionira organizacija. To se nije desilo zbog moje lijenosti ve├Ž zato ┬╣to nije bilo lako prona├Ži takav klub. Ljudi koje sam upoznao rekli su mi da njihovi klubovi ili uop├Že nemaju sastanke ili se sastaju tek povremeno, i to najvi┬╣e zato da odigraju neku nogometnu tekmu. A ako je njihov klub i odr┬żavao sastanke oni na njih uglavnom nisu i┬╣li. Sve u svemu, ├Ęini mi se da dobar dio ├Ęe┬╣kih penja├Ęa ima manju potrebu za organizacijom nego ┬╣to to imamo mi, jer uglavnom koriste svoju privatnu opremu, a i druge za penja├Ęa va┬żnije stvari organizirane su vaninstitucionalno. Tako su, na primjer, dvije od ├Ęetiri pra┬╣ke umjetne stijene privatne, a i gotovo cijelo planinarsko izdava┬╣tvo funkcionira na isti na├Ęin. Sve ovo o├Ęito umanjuje potrebu da se bude vezan za neki klub.

Ipak, makar i ta brojka od 40-tak klubova i ne bila tako va┬żna, penja├Ęa ima poprili├Ęno mnogo. To se da vidjeti ne samo po gu┬żvi koja za sun├Ęanog vikenda nastaje na obli┬żnjim penjali┬╣tima, ve├Ž i po tome ┬╣to se mnogi pra┬╣ki penja├Ęi me├░usobno ne poznaju, ├Ęak ni iz vi├░enja. Tako ne┬╣to trenutno se te┬╣ko mo┬że zamisliti u Zagrebu, Splitu ili Rijeci. Uostalom, te┬╣ko da bi se isplatilo privatno dr┬żati 12m visoku i 30m ┬╣iroku umjetnu stijenu kada poprili├Ęan broj ljudi ne bi penjao. Tek uzgred mogu spomenuti jo┬╣ neke podatke o njoj koji bi mogli biti zanimljivi: stijena je reljefna i cijela prevjesna, ima najmanje petnaestak smjerova, a mo┬że se cijela prije├Ęiti; dvosatno penjanje stoji 2 DEM, svi kompleti su stalno postavljeni, a ├Ęak nije potrebno ni ponijeti u┬że, magnezij, niti pojas jer se sve to mo┬że jeftino unajmiti (unajmljivanje u┬żeta je 1 DEM). Dakle, trebaju vam samo vlastite penja├Ęice i dosta snage.

Mi┬╣a na ve├Žoj stijeni u Prokopskim udolimaOstale tri umjetne stijene nisu ni izbliza tako zanimljive: to su prevjesi visoki od 4m do 7m, s oprimcima u svakoj rupi. Ukratko, stijene su tipa one u Male┬╣nici, samo slabije. Prag ima i dva penjali┬╣ta na prirodnoj stijeni, Divoku ┬ęarku i Prokopske udoli. Prvo je penjali┬╣te "za djecu": stijena je prili├Ęno razlomljena tako da nema kompaktnih blokova vi┬╣ih od pet-┬╣est metara, a ni te┬╣ko├Že ne prelaze VI stupanj. U Prokopskim udolima nalaze se dvije 30-metarske stijene sli├Ęne Gorskom Zrcalu, samo su od njega ne┬╣to polo┬żenije. Ima petnaestak smjerova, a te┬╣ko├Že su od VI do IX. Stijena je ├Ęvrsta i dobro opremljena. Jedinu nezgodu ├Ęini vlak koji prolazi na metar i pol od manje stijene, te onaj tko dolje osigurava treba dosta pa┬żljiv ako nema u planu postati pa┬╣teta. Ina├Ęe, takav okoli┬╣ penjali┬╣ta nije nikakva rijetkost. Cijela je ├łe┬╣ka toliko urbanizirana da je te┬╣ko prona├Ži vidikovac s kojega se ne bi vidio poneki tvorni├Ęki dimnjak, ┬żeljeznica ili cesta. Takvo stanje stvari jo┬╣ je jedan od razloga za razna druga ograni├Ęenja, poput onih o zabrani kampiranja i bivakiranja, te kretanja izvan ure├░enih staza. Mnoge su zanimljive stijene nedostupne zbog za┬╣tite biljnih i ┬żivotinjskih vrsta. Sama penjali┬╣ta su jako nalik na┬╣im parkovima: staze su odmah ispod stijena, ure├░ene su i njima prolazi mno┬╣tvo ┬╣eta├Ęa, biciklista, a negdje i jaha├Ęa. Ima i ne┬╣to utje┬╣no: zbog sveprisutnih prometnica lako je do├Ži do bilo kojeg penjali┬╣ta, ├Ęak i ako ne raspola┬żete vlastitim prijevozom.

Vratimo se ipak u Prag. U njemu postoje ├Ęetiri dobro opskrbljena alpinisti├Ęka du├Žana, ne ra├Ęunaju├Ži dvije robne ku├Že - koje tako├░er imaju odjeljke s penja├Ękim potrep┬╣tinama. Nabaviti se mo┬że gotovo sve, a roba je i ├Ęe┬╣ka i zapadna. Doma├Ža je roba jeftina no, naravno, i manje kvalitetna, te se sve slabije prodaje budu├Ži da standard u zemlji raste. Tako su ├Ęe┬╣ki i ruski karabineri i gojzerice potpuno i┬╣├Ęezli, dok se doma├Ža u┬żeta jo┬╣ donekle dr┬że, ba┬╣ kao i penja├Ęice. Dobru pro├░u imaju umjetni grifovi kao i ono ┬╣to je izra├░eno od tkanine, poput ruksaka, vre├Ža za spavanje, fleece-va i sl. Cijene zapadnih proizvoda jednake su kao u Italiji i Austriji ili neznatno vi┬╣e. Ukupno uzev┬╣i, te┬╣ko da ├Žemo u budu├Žnosti vi├░ati mnogo ├Ęe┬╣kih penja├Ęa na kakve smo bili navikli, naime slabo odjevenih i opremljenih, koji su ├Ęesto bili u isku┬╣enju da nekog «olak┬╣aju» za pokoji karabiner.

Isto tako, pro┬╣la su vremena kad su se ├Ęe┬╣ki penja├Ęi morali pomu├Ęiti da do├░u do zapadnih, presti┬żnih penjali┬╣ta. Danas Pra┬żani sve rje├░e odlaze ├Ęak i do nekih vlastitih pje┬╣├Ęenjaka, budu├Ži da im je npr. Frankenjura jednako daleko. Onamo idu, razumije se, preko vikenda, dok ljetni odmor koriste u Verdonu, Biouxu, Dolomitima ili ├Ęak Americi. Od hrvatskih im je krajeva poznata jedino Paklenica, za koju se stalno raspituju. Osp je drugo najbli┬że nam mjesto za koje dobro znaju. Ako vam se ├Ęini da su nas presko├Ęili, da mnogo putuju, utje┬╣ite se ├Ęinjenicom da su pra┬╣ki penja├Ęi mnogo ve├Ži lokalci od zagreba├Ękih. Uglavnom posje├Žuju par najbli┬żih penjali┬╣ta i te┬╣ko ih je nagovoriti da odu malo dalje. U godinu dana uspio sam posjetiti neke stijene koje mnogi od mojih ├Ęe┬╣kih prijatelja nisu nijednom pohodili. Radi se o dosta poznatim penjali┬╣tima i, da stvar bude ├Ęudnija, svega 150 km udaljenim od Praga. Tek ljeti im ma┬╣ta malo proradi.

Manja stijena u Prokopskim udolimaJedino je stanje s literaturom najvjerojatnije isto kao ┬╣to je i bilo, tj. dobro. Sva zanimljiva podru├Ęja ├łe┬╣ke pokrivena su dobrim turisti├Ękim kartama, a isto je i s penjali┬╣tima. Postoje mnogi dobri i jeftini penja├Ęki vodi├Ęi koji se mogu kupiti prakti├Ęki svugdje gdje biste to mogli o├Ęekivati: dakle, ne samo u pra┬╣kim alpinisti├Ękim du├Žanima i knji┬żarama nego i u kioscima i birtijama u blizini penjali┬╣ta. Osim svojih podru├Ęja, literaturom pokrivaju i poznata svetili┬╣ta svjetskog alpinizma poput Tre Cime, Frankenjure i sl. Od publikacija vrijedi jo┬╣ spomenuti solidan ├łasopis Montana, te razne monografije, penja├Ęke priru├Ęnike i sl.

Time smo vi┬╣e-manje zavr┬╣ili ┬╣etnju pra┬╣kom penja├Ękom scenom i onim ┬╣to je uz nju vezano. Mogu jo┬╣ spomenuti da su neka od spomenutih penja├Ękih pravila po├Ęela odumirati. To najvi┬╣e va┬żi za upotrebu magnezija i top-rope-a koji su danas ra┬╣ireni kao i kod nas, s tom razlikom da svaka njihova penja├Ęka dru┬żina mora imati barem jednog odva┬żnog i sposobnog ├Ęlana koji se usudi penjati kao prvi u slabo osiguranim pje┬╣├Ęenjacima. Naime, kako se radi o tornjevima nemogu├Že je postaviti smjer "odozgo", a nije niti lako na├Ži laganu smjer kojom bi se moglo popesti na vrh tornja. To ipak ne zna├Ęi puno vi┬╣e od toga da je mnogo njihovih penja├Ęa kadro penjati sedmice i osmice, koje su u pje┬╣├Ęenjacima prevladavaju├Že ocjene. Koliko znam, najte┬żi smjerovi su im X-, a za njih je spremno tek nekoliko ljudi (saznao sam imena nekih njihovih `superstarova` kao npr. Marek Havlik, Tomas ├łada, Barbara Stranska; mo┬żda nam jednom postanu i dosta poznati). To, ├Ęini mi se, obja┬╣njava ono ┬╣to su mnogi primijetili, naime da ├łesi nisu postigli ve├Že uspjehe u svjetskom kupu.

Ovdje sam dao samo sumarne informacije. Ako se netko odlu├Ęi za penjanje u ├łe┬╣koj, detaljnije podatke o tome kako prona├Ži pojedina mjesta mo┬że dobiti od mene osobno. Ahoj.

Neven Petrovi├Ž, 1995.




created by: neven @ 2003-08-20 00:51:36 / updated by: neven @ 2003-08-26 00:38:54