Fotografski kutak: slike s penjanja.

na slici: Ana BokuliŠ
smjer: Divokozinim tragom, IV/III,M (Risnjak)
foto: Marko Duk╣i, 12/2008

UŔitaj iduŠu fotografiju ...
AO HPD «eljezniŔar
Povijest odsjeka
AlpinistiŔka ╣kola
AlpinistiŔki i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjiżnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Penjanje u suhoj stijeni

Penjanje u snijegu i ledu

Ekspedicije

Visokogorstvo

Novosti
Linkovi

Novosti
Grossglockner via St├╝dlgrat 29.04.2018 - izvje┬╣taj
Izvje┬╣taj o pohodu - ekspediciji 2017. u podru├Ęje Monte Rose
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj s Kleka
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj iz Paklenice
Ljetna Alpinisti├Ęka ┬ękola (LJA┬ę) - Izlet Oki├Ž i Ravna Gora

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Su╣tina penjaŔkog iskustva jest u dono╣enju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. vi╣e


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omoguŠuje jednostavan naŔin za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se svi­aju. vi╣e


Kontakt

AO HPD «eljezniŔar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

Ma├░arska, 1996. i kasnije

 MAGYARORSZAG SZIKLAIN

 U ono doba godine kad zdrav razum svakome govori da iz Zagreba ode prema jugu i  spere sa sebe znoj u Jadranskoj bari, mi smo se odlu├Ęili za suprotan smjer i oti┬╣li u Ma├░arsku (bija┬╣e to 28-30.07.1996.). No, nije to bio jedini grijeh protiv pameti ┬╣to smo ga po├Ęinili. Na┬╣a najve├Ža gre┬╣ka bila je u tome ┬╣to smo tamo oti┬╣li penjati a ne u ┬╣oping ili u posjetu topless barovima. Isku┬╣enje se pojavilo kada smo pregledali pristojno napravljen penja├Ęki vodi├Ę za tu zemlju paprika┬╣a koji je onda podjario strast za penjanjem. Osim toga, valjda nas je zanijela i misao da ├Žemo biti prvi Zagrep├Ęani koji su s tom namjerom pristupili u sredi┬╣nji dio dna biv┬╣eg Panonskog mora. Odnosno, skoro prvi. Pravda nala┬że da spomenemo jedinog na┬╣eg sunarodnjaka koji se tamo na┬╣ao po istom poslu, samo cijelo desetlje├Že prije: Nino Kurtalj je 1984. godine (mo┬żda ├Ęak i malo ranije) bio u Ma├░arskoj na nekakvom takmi├Ęenju u brzom penjanju - zbog ├Ęega je i zaslu┬żio nadimak "Geza", po kojem ga mla├░i alpinisti├Ęki nara┬╣taji jedino i znaju. Da li ├Že krsna imena Sandre, Hrvoja, Tomice i pisca ovih redaka tako├░er biti istisnuta zbog istog razloga, tek trebamo vidjeti.

Bouldering, Francia BanyaNo, da zapo├Ęnemo pri├Ęu o na┬╣im lutanjima. Krenuli smo od njihove, a nekad i na┬╣e, prijestolnice - Budimpe┬╣te - i tamo prvo razgledali du├Žane s penja├Ękom opremom. U gradu ih je tri, a dva od njih se bez ikakve ograde mogu ocijeniti kao odli├Ęna. Oprema koju prodaju ve├Žim je dijelom zapadnog porijekla i jednake je cijene ili mo┬żda ne┬╣to skuplja nego u Ljubljani, Trstu i Grazu. Ima tamo i ne┬╣to robe koja je ma├░arskih ruku djelo, o kojoj vrijedi pone┬╣to re├Ži: to su uglavnom odjevni predmeti poput hla├Ęa, jakni, pulovera, rukavica, kapa i sl. od polarteca i gorotexa. Mo┬żda i nisu savr┬╣enog dizajna, ali ipak izgledaju dovoljno dobro. Iznad svega ih preporu├Ęuje cijena: od detalja se sje├Žam samo toga da je jakna od polarteca 300 ko┬╣tala manje od 100 DEM. Osim toga, tamo je bilo zgodno jer smo i mi njima mogli ne┬╣to prodati, naime hrpu ├łujinih vodi├Ęa za Hrvatsku. Ako sretnete nekog Pi┬╣tu, ┬ęandora ili Gabora kako tro┬╣i na┬╣e stijene, znat ├Žete ┬╣to ih je inspiriralo. U Budimpe┬╣ti se jo┬╣ mogu preporu├Ęiti restorani. Vjerojatno zbog skupo├Že ve├Ž dugo niste pristojno jeli u zagreba├Ękim birtijama, no tamo to ne trebate propustiti. Cijena dobrog ru├Ęka, po osobi, u pristojnom restoranu je 10 DEM. A ni no├Ženje nije problem. Prona┬╣li smo solidan hotel u kojem se mo┬że spavati za 25 DEM po glavi posjetitelja, ┬╣to i nije tako puno. A jo┬╣ je va┬żnije to da se u njega mo┬że lako pro┬╣vercati jo┬╣ ponetko. Sobe imaju i kuhinju. A ako vam je to skupo, postoje hosteli.

Znam, nestrpljivi ste i ┬żelite ve├Ž ne┬╣to ├Žuti i o penjanju. Onda, krenimo! Na va┬╣u sre├Žu ne treba i├Ži daleko jer se i u samoj Budimpe┬╣ti prsti mogu ugrijati na taj na├Ęin. Stijene su razbacane po bre┬żuljcima oko grada, a mi smo posjetili tri. I te se zovu: Kecske Hegy, Oroszlan Sziklak i Francia Banya. Ilustracije radi recimo da bismo i mi imali takva penjali┬╣ta kada bi se, na primjer, u Maksimiru na┬╣ao pokoji ve├Ži kamen. No, nije sigurno trebamo li zavidjeti Ma├░arima: te su stijene blago kru┬╣ljive i izgledaju kao napu┬╣teni kamenolomi, ┬╣to vjerojatno i jesu. Zbog (ne)kvalitete stijene osigurava se isklju├Ęivo na top-rope. Ekonomi├Ęno? Trebalo bi biti jer se ┬╣tedi na spitovima za me├░uosiguranja, no za Ma├░are ni takva u┬╣teda nije dovoljna. Na najve├Žoj od tih stijena tek su se minimalno potrudili oko izrade sidri┬╣ta. Naime, dvije tre├Žine te dosta ┬╣iroke stijene pokrivene su tek s dvije sajle na vrhu. A nema niti prikladnog drve├Ža u blizini. Tako morate biti spremni na pove├Ži njihaj (>5m.) ako padnete, ┬╣to se lako desi jer su smjerovi te┬╣ki. Ipak jako, jako masni oprimci pokazuju da domoroce kvaliteta stijene i osiguranja ba┬╣ i ne diraju previ┬╣e.

Osim spomenutih mjesta┬╣ca u Budimpe┬╣ti posjetili smo jo┬╣ dva penjali┬╣ta: Strazsa Hegy negdje na bre┬żuljcima Pilisa i Tardosbanyu u podru├Ęju Gerecse. Oba su, prema opisima iz na┬╣eg vodi├Ęa, dosta obe├Žavala s obzirom na broj, visinu i te┬żinu smjerova. Me├░utim, prvo od njih (ba┬╣ je tu bio i na┬╣ Geza) bilo je potpuno razo├Ęaranje. Stijene je tako├░er nosila mnoge znakove miniranja, bila je poprili├Ęno razlomljena i ne previ┬╣e visoka. Avantura se zavr┬╣ila tako da smo do┬╣li, vidjeli je i pobjegli prema drugo spomenutom penjali┬╣tu koje je bilo nahvaljeno (i u vodi├Ęu, i od strane Huna-penja├Ęa, koje smo sreli) kao apsolutno najbolje u Ma├░arskoj.

zagrijavanje u TardosbanyiDakle, krenuli smo u Tardosbanyu nadaju├Ži se da ├Žemo tamo ipak na├Ži opravdanje za odabir cilja na┬╣eg putovanja. Usput smo se divili ogromnom Dunavu uz kojeg smo se vozili, te ├Ęarobnom zalasku sunca. Ugo├░aj su dopunjavali glas i gitara pokojnika Cobaina. Da, stvarno smo bili puni vjere da ├Žemo kona├Ęno na├Ži ne┬╣to penja├Ęki vrijedno. Osje├Žaj na┬╣e snage dodatno je poja├Ęavalo i to ┬╣to smo se neobi├Ęno lako snalazili po malim, lokalnim cestama unato├Ę Hrvojevoj energi├Ęnoj vo┬żnji. Cijela ta egzaltacija dr┬żala nas je do pred sam cilj i tada se po├Ęela polako istapati. Naime, na┬╣li smo sve orijentacijske to├Ęke koje je vodi├Ę navodio ali stijene nigdje nije bilo. Do┬╣li smo do velikog kamenoloma, lutali po njemu, ispitivali tamo┬╣njeg ├Ęuvara i in┬żenjera, pokazivali im vodi├Ę, isprobavali svoje pantomimi├Ęarske sposobnosti, ali ni┬╣ta. Vrtjeli smo se ovamo i onamo, ali opet ni┬╣ta. Sve vi┬╣e nas je opsjedao nemo├Žni bijes koji bi sigurno i trijumfirao da se odnekud iz mraka nisu pojavili lokalci i Tomicu jednostavno odvukli u svoj autobus, te ga iskrcali 100 m od penjali┬╣ta. Tako smo kona├Ęno ugledali na┬╣ cilj, no penjanje smo morali odgoditi za idu├Ži dan jer je ve├Ž bila no├Ž. Oprostite na ovoj podu┬żoj pripovijesti. Njena svrha jest da vam do├Ęara kako je to penjali┬╣te uistinu jako te┬╣ko prona├Ži bez ne├Ęije pomo├Ži. A nju stranac ne mo┬że lako o├Ęekivati budu├Ži da tamo┬╣nji Aborid┬żini ba┬╣ i ne znaju druge na├Ęine mumljanja osim svojeg.

Kona├Ęno mo┬żemo re├Ži i koju o penjanju u Tardosbanyi. Ovo je penjali┬╣te, kao i ostala koja smo vidjeli, nekad bilo kamenolom (tu se vadio mramor). No, stijene ipak nisu lo┬╣e kvalitete. Najvi┬╣a od njih visoka je 25 m i odlikuje se impresivnom okomicom. Smjerova ima mnogo, no ta je koli├Ęina dobivena nau┬╣trb logi├Ęnosti - kao npr. u Arme┬╣kom. Osiguranje je vi┬╣e napravljeno po ├Ęe┬╣kom uzoru nego po na┬╣em, a ├Ęitatelji ├łMA-a sigurno su ve├Ž nau├Ęili da to zna├Ęi spit na svakih sedam-osam metara. Tako je bar bilo u lijepoj pukotini koje smo se latili, koja je na glavnom mjestu dobra sedmica. Oprimci su, naravno, dosta masni ┬╣to vam pove├Žava u┬żivanje pri penjanju kada pogledom tra┬żite posljednje me├░uosiguranje pod sobom. Dobro, ne├Žu se vi┬╣e ┬żaliti. Jer, kada bi to mjesta┬╣ce bilo 100 km od Zagreba sigurno bi se isplatilo posjetiti ga, no ovako to ba┬╣ i nije slu├Ęaj.

A takav mo┬że biti i najpovoljniji zaklju├Ęak o isplativosti penja├Ękog posjeta Ma├░arskoj. Zapravo, oprezan bi vam um rekao da je tamo bolje i├Ži kupovati sir, kobasice, senf i ine pikanterije, kao sav normalan svijet, negoli penjati. No, ako vas put nanese u Budimpe┬╣tu na nekoliko dana, ponesite osnovne rekvizite i malo se rekreirajte na stijenama u lokalnom parku. To mo┬że biti prva korist; druga korist, i to za sve nas, mo┬że se pojaviti ako se udru┬żite s ma├░arskim penja├Ękim djelatnicima i posjetite neka mjesta koja mi nismo vidjeli, te o tome ne┬╣to negdje i napi┬╣ete. Mo┬żda se tada i zaklju├Ęak promjeni, te se usput ├Ęuje i koji glas o penja├Ękim uspjesima koje mi nismo uknji┬żili.

                                                                                    Pet├Âfi K├Âr├Âmvirag[1]

 Dodatak iz 2003. godine.

 Ma├░arske sam penja├Ęke terene, otkad je napisan gornji ├Ęlanak, imao prilike posjetiti jo┬╣ mnogo puta. Me├░utim, iz raznoraznih mi se razloga o tome vi┬╣e nije dalo pisati. Ali je sad ipak iskrsnula dobra prilika da dodam jo┬╣ nekoliko napomena.

veliki srop u VertiguKao prvo, krajnji zaklju├Ęak do kojeg smo tada do┬╣li svakako i dalje stoji: jedino radi penjanja onamo se ne isplati dolaziti. Kasnije me u Ma├░arsku vi┬╣e nije dovodila ┬żelja za grebanjem po stijeni ve├Ž sasvim drugi poslovi. Ali sam, ipak, sa sobom uvijek nosio i opremu, te tako dalje upoznavao penja├Ęke mogu├Žnosti te zemlje (a i popravljao raspolo┬żenje). ┬ęto se Budimpe┬╣te ti├Ęe, ondje sam posjetio ba┬╣ sve alpinisti├Ęke du├Žane, penjali┬╣ta i umjetne stijene. Tih trgovina sada ima znatno vi┬╣e nego ranije: ├Ęak 8. Ve├Že od njih odli├Ęno su opskrbljene i bez najmanje dvojbe preporu├Ęujem njihov obilazak. Otkad je uveden euro, vjerojatno se vi┬╣e nigdje u bli┬żoj nam okolici ne mo┬że kupiti tako solidna oprema - u njenu sam se kvalitetu osobno uvjerio, i to mnogo puta - za tako mali novac. Tu prvenstveno imam na umu robu ma├░arskih, ├Ęe┬╣kih, slova├Ękih i poljskih proizvo├░a├Ęa. I dalje se, naravno, uglavnom radi o odjevnim predmetima i kamp opremi ali u igru polako ulaze i pojasevi, penja├Ęice, frendovi. Od prirodnih stijena na podru├Ęju grada valja jo┬╣ spomenuti kameni most, zvan Kokapu, na kojem se mogu penjati odli├Ęni stropovi – a sve na metar i pol od zemlje! Ocjene smjerova prote┬żu se od 7+ do 10+. Ali najvi┬╣e se, svakako, dade pri├Ęati o tamo┬╣njim umjetnim stijenama. U zlatno su doba tamo imali 4 boldera (Excelsior, Skala, Budakeszy, Vertigo) i 4 velike stijene, od kojih je svaka bila vi┬╣a od 10 metara (Klebi, Rakosliget, Vertigo, K2). Svi su bolderi, osim posljednjeg[2], jo┬╣ i danas u upotrebi. No, velike su stijene gotovo nestale. Naime, prve dvije i dalje postoje ali su poluzatvorenog tipa budu├Ži da se nalaze u ┬╣kolskim dvoranama u koje se naj├Ęe┬╣├Že ne mo┬że u├Ži. Posljednje su dvije bile potpuno komercijalnog tipa, te na┬╣iroko poznate i omiljene, ali je jedna od njih morala biti sru┬╣ena (tamo je izgra├░en nekakav TESCO) dok je druga izgorjela. To je svakako ┬╣teta i za zagreba├Ęke penja├Ęe koji su po├Ęeli dolaziti na tamo┬╣nja takmi├Ęenja (ali i treninge) i postizati odli├Ęne rezultate (Marko Ro┬żman bio je «ispra┬╣io» Hune ├Ęak nekoliko puta!).

boldering u Szentbekkalli┬ęto se lokacija van Bludimpe┬╣te (grad zaslu┬żuje takvo preimenovanje)[3] ti├Ęe, i tu mogu pone┬╣to dodati. Ju┬żno od grada postoje barem dva jako zgodna mjesta za boldering. Bli┬że od njih zove se Pazmand i nalazi se kraj jezera Velence, dok je drugo, Szentbekkalla, na sjevernoj obali Balatona. Stijene su vulkanskog porijekla i dosta zgodnih oblika, visine do 8 metara, te smje┬╣tene u oku ugodnom krajoliku. Na jugu Ma├░arske pohodih jo┬╣ i Tettye, penjali┬╣te koje se nalazi nedaleko od centra Pecsi (Pe├Ęuha), ali se tamo nisam oprobao. Me├░utim, o njemu bi ne┬╣to vi┬╣e mogli re├Ži slavonski penja├Ęi koji ga, na├Ęulo se, ponekad posje├Žuju. Moj dojam jest da nije lo┬╣e. Sjeverno od Pe┬╣te posjetio sam Oszoly, najstarije ma├░arsko penjali┬╣te. Nalazi se iznad veoma ┬żivopisnog sela Csobanke. U najvi┬╣em dijelu stijena ima oko 30 m i kamen je solidne kvalitete. Koji sat hoda od tog mjesta┬╣ca smje┬╣ten je Ezust-Hegy, biv┬╣i kamenolom u kojem sada spas nalaze okorjeli boldera┬╣i. Osobno ga ne bih preporu├Ęio. U zapadnom sam dijelu Ma├░arske pohodio relativno podno┬╣ljivu stijenu Vargesztes kraj Tatabanye, dok sam na istoku zemlje uhvatio priliku za dva-tri penjali┬╣ta u nacionalnom parku Bukk. Tamo se nalaze najvi┬╣e ma├░arske stijene. Jedna od impozantnijih jest Hamor, nedaleko od Miskolca (otprilike 200 km od Pe┬╣te). Visoka je oko 50 metara i upotrebljiva i ljeti i zimi – ali ne onako kao ┬╣to su to na┬╣e primorske stijene. Ma├░ari, naime, kad se uka┬że stric-vujc po toj stijeni puste vodu i mole je da se smrzne. Tako, uz malko sre├Že, dobiju sasvim pristojan, gotovo okomit, umjetni slap po kojem se nemilosrdno veru. To je jedino mjesto gdje na┬╣i najbolji susjedi na svom terenu mogu upra┬żnjavati penjanje u ledu. I zato ga redovno odr┬żavaju, paze i lickaju. Penjanje se napla├Žuje - oko 4 eura po danu. A postavili su i 3 velika reflektora, pa se penjati mo┬że i no├Žu. I bome raja to voli. Za vrijeme mog posjeta ondje je bilo 20-tak ljudi - a reko┬╣e da je to manje nego ┬╣to je uobi├Ęajeno - koji su se gurali da do├░u na red na jednom od tri uzeta, postavljenih odozgo. Kako, kao i svugdje, organizacija i nije najsjajnija, mo┬że vam se desiti da na penjanje ├Ęekate satima i pritom se po┬╣teno smrznete. No, bar se u okolici nudi dobro, jeftino kuhano vino i dade se posjetiti jedan zgodan dvorac (Lillafured).

I to bi bilo sve, narode. Sziasztok!

P.S.   Eto, obzirom da ste me spomenuli, da kazem ┬╣to sam radio u Ma├░arskoj oko 1984. Bilo je to takmi├Ęenje u brzom penjanju, ne┬╣to ┬╣to u to doba nije bilo poznato na ovim prostorima, ali ina├Ęe uobi├Ęajeno u Isto├Ęnom bloku. Imao sam drugo vrijeme po usponu, no bodovao se i absail ┬╣to nisam znao tako da sam na kraju bio negdje iza 5 mjesta. Ni to nije bilo lo┬╣e. Tako se u stvari dogodilo nadimak "Geza brzi penja├Ę", kasnije samo "Geza".   Pozdrav svima koji vjeruju da su stijene tu da bi ih se penjalo.   Nino Kurtalj

[1] Ovo mi je uistinu pravo ime, samo ┬╣to je prevedeno na ma├░arski i to od strane pouzdanog prevoditelja.

[2] Taj je, me├░utim, dobio vi┬╣e nego dostojnu zamjenu u Bolder klubu koji se nalazi tik do najve├Že Mountexove trgovine u blizini Lehel tera (stanica metroa). Stijena je u potpunosti reljefna. Svakako posjetiti!

[3] Kad to ka┬żem imam na umu razne festivale pornografije, gomilu no├Žnih klubova, vojske prostitutki ┬╣to krstare centrom grada, te derneke u kupki Rudas.




created by: neven @ 2003-09-04 00:26:12 / updated by: neven @ 2004-06-11 12:39:40