Fotografski kutak: slike s penjanja.

na slici: Danko Ferber
gdje: List, Klek
kad: 10/2010

Uitaj iduu fotografiju ...
AO HPD Željezničar
Povijest odsjeka
Prvo desetljeće: 1950. - 1959. godina

Drugo desetljeće: 1960. - 1969. godina

Treće desetljeće: 1970. - 1979. godina

Četvrto desetljeće: 1980. - 1989. godina

Peto desetljeće: 1990. - 1999. godina

Šesto desetljeće: 2000. - 2009. godina

Sedmo desetljeće: 2010. - 2019. godina

Osmo desetljeće: 2020-2029 godina

Alpinistička škola
Alpinistički i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjižnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Novosti
Linkovi

Novosti
Paklenica - Klin free
Sedmi izlet LJAŠ 2023: 6.-7.5. - Klek
Šesti izlet LJAŠ 2023: 29.-30.04. - Tulove Grede
Peti izlet LJAŠ 2023: 22.-23.04. - Dabarski kukovi
Četvrti izlet LJAŠ 2023: 16.04. - Vela Draga

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Suština penjačkog iskustva jest u donošenju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. više


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omogućuje jednostavan način za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se sviđaju. više


Kontakt

AO HPD Željezničar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

Prvo desetljeće: 1950. - 1959. godina

Osnivačka skupština Planinarskog društva «Željezničar» održana je 20. siječnja 1950., a 16. veljače 1950. osnovan je ALPINISTIČKI ODSJEK. Osnivački sastanak otvorio je Velimir Neferović pred dvadesetak entuzijasta, medu njima bile su i tri članice. Članovi ove stručne grupe shvatili su da je potrebno stalno raditi ne samo na svojem osobnom stručnom obrazovanju, nego osobito na obrazovanju novih i mladih članova. Stariji su članovi pažljivo birali putove i način tog usavršavanja, planirali programe razvoja, tura, akcija i ostalih oblika društvenog rada. Bez organiziranih stručnih škola, tečajeva, predavanja, logorovanja bio bi nezamisliv napredak. Vodila se briga da lik planinara-alpinista-penjača bude na doličnoj visini. Često puta je nedostatak novčanih sredstava ili nedostatna, pa i zastarjela oprema bila zaprekom da se nisu postizavali bolji rezultati.

Anka Špehar, Klek, 1955.Već u prvom desetogodišnjem trajanju broj se članova neprestano mijenjao. Tako je do kraja svibnja 1950. pristupnicu Odsjeku ispunilo čak 56 ljudi, od kojih je najstariji imao 56 a najmlađi 14 godina. Taj broj od pedesetak članova održavao se nekih godina, ali ih je npr. 1954. bilo svega desetak, pa se opet povisio na tridesetak. U to vrijeme su članovi uglavnom aktivni, pa i neki od njih još danas živi, i vezani nevidljivom sponom.

Od 1950. do 1953. pročelnikom je bio Velimir Neferović, od 1954. do 1956. Ivan Polgar, te Dragutin Belačić, 1957. i 1958. godine, a na kraju tog desetljeća 1959. godine, Dragan Šafar. Pregledom statističkih podatka vidljivo je da su članovi izveli velik broj penjačkih uspona (Okić, Oštrc, Kameni Svatovi, Klek i dr.). Nižu se i ljetni i zimski penjački usponi, vježbe. Tu su prvenstveno usponi do 2000 m, a i preko te visine. Tako se već 1953. održava ljetna alpinistička škola s tečajem GSS-a, u Sloveniji na Vršiču, 1954. dvije zimske ture po Južnom Velebitu, pa 1955. ponovo ljetna tura u Julijskim Alpama, 1957. ljetni tečaj i logorovanje u Prokletijama i na Prenju, a 1958. i 1959. brojčano jaki izleti u naše visoko gorje.

Osim toga, naši su alpinisti bili uključeni u rad Stanice Gorske službe spašavanja. Naša je stanica bila prva stanica GSS-a osnovana u jednom planinarskom društvu Hrvatske. Spomenimo još danas živuće članove te stanice: Vjenceslava Jurića i Anku Špehar. Za svih godina postojanja stanice na domu »Janko Gredelj« pod Oštrcem bio je pročelnik, danas već pokojni, Josip Leskovšek.

Alpinisti su prisustvovali mnogim Partizanskim marševima na Medvednici i u Samoborskom gorju, 1. sletu planinara Hrvatske na Plitvičkim jezerima (1953), na republičkim sletovima planinara Jugoslavije (Fužine - 1954., Tjentište - 1955. i Prokletije - 1956.), a 1957. na III. sletu planinara Hrvatske na Štirovcu, 1958. i nadalje na orijentacijskim natjecanjima u Samoborskom gorju, itd., te na mnogim manifestacijama i zajedničkim susretima i sletovima svih planinara željezničara Jugoslavije.

Bili su prisutni i na većem broju radnih akcija (osobito na Oštrcu 1951. i 1959. godine). Društveni je rad bio zamjetan: vrlo kvalitetni tjedni sastanci s razrađenim programom akcija, odlična predavanja, demonstracije, suradnja s ostalim sekcijama i odsjecima u društvu, s mnogim alpinističkim odsjecima ne samo Zagreba nego i Hrvatske i Jugoslavije.

Medu brojnim veteranima Odsjeka mnogi su stekli naslov pripravnika, pa i alpinista, a također i instruktora, te mnoga odlikovanja PSH i PSJ, i dr.

Sve su to bili solidni temelji jednog nesebičnog rada. Mnogi koji nisu više mogli fizički postizavati veće uspjehe, ostali su vjerni Odsjeku, prenoseći svoja iskustva. Pisali su vrijedne članke u našoj alpinističkoj i u opće planinarskoj literaturi, snimili vrijedne fotografije i održali zanimljiva predavanja. Slijedeći naraštaji pošli su još dalje, sve do visina preko 4000 metara. Posjećivali su Alpe u Austriji, Francuskoj, Švicarskoj i koristili moderniju alpinističku opremu.

Zorka Šafar-Gruden (podaci iz Zbornika 1970. i 1980. PDŽ Zagreb)


Pogledajte podstranice:

Pogled u pedesete

Stari lavovi i lavica

Kronika pedesetih



created by: marko @ 2003-07-30 10:48:04 / updated by: neven @ 2020-08-14 09:51:08