na slici: Hrvoje Supić, Pokojec, smjer Aura, VI+
foto: Neven Petrović, ne zna se kad.

Osnivačka skupština Planinarskog društva «Ĺ˝eljezničar» odrĹžana je 20. siječnja 1950., a 16. veljače 1950. osnovan je ALPINISTIČKI ODSJEK. Osnivački sastanak otvorio je Velimir Neferović pred dvadesetak entuzijasta, medu njima bile su i tri članice. Članovi ove stručne grupe shvatili su da je potrebno stalno raditi ne samo na svojem osobnom stručnom obrazovanju, nego osobito na obrazovanju novih i mladih članova. Stariji su članovi paĹžljivo birali putove i način tog usavršavanja, planirali programe razvoja, tura, akcija i ostalih oblika društvenog rada. Bez organiziranih stručnih škola, tečajeva, predavanja, logorovanja bio bi nezamisliv napredak. Vodila se briga da lik planinara-alpinista-penjača bude na doličnoj visini. Često puta je nedostatak novčanih sredstava ili nedostatna, pa i zastarjela oprema bila zaprekom da se nisu postizavali bolji rezultati.

Već u prvom desetogodišnjem trajanju broj se članova neprestano mijenjao. Tako je do kraja svibnja 1950. pristupnicu Odsjeku ispunilo čak 56 ljudi, od kojih je najstariji imao 56 a najmlađi 14 godina. Taj broj od pedesetak članova odrĹžavao se nekih godina, ali ih je npr. 1954. bilo svega desetak, pa se opet povisio na tridesetak. U to vrijeme su članovi uglavnom aktivni, pa i neki od njih još danas Ĺživi, i vezani nevidljivom sponom.

Od 1950. do 1953. pročelnikom je bio Velimir Neferović, od 1954. do 1956. Ivan Polgar, te Dragutin Belačić, 1957. i 1958. godine, a na kraju tog desetljeća 1959. godine, Dragan Šafar. Pregledom statističkih podatka vidljivo je da su članovi izveli velik broj penjačkih uspona (Okić, Oštrc, Kameni Svatovi, Klek i dr.). NiĹžu se i ljetni i zimski penjački usponi, vjeĹžbe. Tu su prvenstveno usponi do 2000 m, a i preko te visine. Tako se već 1953. odrĹžava ljetna alpinistička škola s tečajem GSS-a, u Sloveniji na Vršiču, 1954. dvije zimske ture po JuĹžnom Velebitu, pa 1955. ponovo ljetna tura u Julijskim Alpama, 1957. ljetni tečaj i logorovanje u Prokletijama i na Prenju, a 1958. i 1959. brojčano jaki izleti u naše visoko gorje.

Osim toga, naši su alpinisti bili uključeni u rad Stanice Gorske sluĹžbe spašavanja. Naša je stanica bila prva stanica GSS-a osnovana u jednom planinarskom društvu Hrvatske. Spomenimo još danas Ĺživuće članove te stanice: Vjenceslava Jurića i Anku Špehar. Za svih godina postojanja stanice na domu »Janko Gredelj« pod Oštrcem bio je pročelnik, danas već pokojni, Josip Leskovšek.

Alpinisti su prisustvovali mnogim Partizanskim marševima na Medvednici i u Samoborskom gorju, 1. sletu planinara Hrvatske na Plitvičkim jezerima (1953), na republičkim sletovima planinara Jugoslavije (FuĹžine - 1954., Tjentište - 1955. i Prokletije - 1956.), a 1957. na III. sletu planinara Hrvatske na Štirovcu, 1958. i nadalje na orijentacijskim natjecanjima u Samoborskom gorju, itd., te na mnogim manifestacijama i zajedničkim susretima i sletovima svih planinara Ĺželjezničara Jugoslavije.

Bili su prisutni i na većem broju radnih akcija (osobito na Oštrcu 1951. i 1959. godine). Društveni je rad bio zamjetan: vrlo kvalitetni tjedni sastanci s razrađenim programom akcija, odlična predavanja, demonstracije, suradnja s ostalim sekcijama i odsjecima u društvu, s mnogim alpinističkim odsjecima ne samo Zagreba nego i Hrvatske i Jugoslavije.

Medu brojnim veteranima Odsjeka mnogi su stekli naslov pripravnika, pa i alpinista, a također i instruktora, te mnoga odlikovanja PSH i PSJ, i dr.

Sve su to bili solidni temelji jednog nesebičnog rada. Mnogi koji nisu više mogli fizički postizavati veće uspjehe, ostali su vjerni Odsjeku, prenoseći svoja iskustva. Pisali su vrijedne članke u našoj alpinističkoj i u opće planinarskoj literaturi, snimili vrijedne fotografije i odrĹžali zanimljiva predavanja. Slijedeći naraštaji pošli su još dalje, sve do visina preko 4000 metara. Posjećivali su Alpe u Austriji, Francuskoj, Švicarskoj i koristili moderniju alpinističku opremu.

Zorka Šafar-Gruden (podaci iz Zbornika 1970. i 1980. PDĹ˝ Zagreb)