Fotografski kutak: slike s penjanja.

skija: Gordan BudiŠ
gdje: Hintertux, Austrija
foto: Gordan Dinter, 05/2005

UŔitaj iduŠu fotografiju ...
AO HPD «eljezniŔar
Povijest odsjeka
Prvo desetlje├Že: 1950. - 1959. godina

Drugo desetlje├Že: 1960. - 1969. godina

Tre├Že desetlje├Že: 1970. - 1979. godina

├łetvrto desetlje├Že: 1980. - 1989. godina

Peto desetlje├Že: 1990. - 1999. godina

┬ęesto desetlje├Že: 2000. - 2009. godina

Sedmo desetlje├Že: 2010. - 2019. godina

AlpinistiŔka ╣kola
AlpinistiŔki i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjiżnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Novosti
Linkovi

Novosti
Grossglockner via St├╝dlgrat 29.04.2018 - izvje┬╣taj
Izvje┬╣taj o pohodu - ekspediciji 2017. u podru├Ęje Monte Rose
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj s Kleka
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj iz Paklenice
Ljetna Alpinisti├Ęka ┬ękola (LJA┬ę) - Izlet Oki├Ž i Ravna Gora

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Su╣tina penjaŔkog iskustva jest u dono╣enju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. vi╣e


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omoguŠuje jednostavan naŔin za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se svi­aju. vi╣e


Kontakt

AO HPD «eljezniŔar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

├łetvrto desetlje├Že: 1980. - 1989. godina

Statistika ka┬że da su 80-te po├Ęele dosta dobro. Prve su dvije godine desetlje├Ža po broju ispenjanih smjerova bile najuspje┬╣nije godine u cijelom dosada┬╣njem radu Odsjeka. Tome je pridonio dolazak nekolicine novih ├Ęlanova nakon velike alpinisti├Ęke ┬╣kole 1979. godine. No, dobar dio tih novih ljudi bio je vezan za tada najja├Ęi AO »Zagreb-Maticu«, dok su ostali ├Ęinili vi┬╣e ili manje zatvorene grupe, tako da sastanci nisu bili mjesto dogovora za izlet. Vremenom se, pak, smanjilo po├Ęetno odu┬╣evljenje penjanjem koje obi├Ęno postoji nakon zavr┬╣etka alpinisti├Ękih ┬╣kola, a oni koji su simpatizirali »Zagreb-Maticu« tamo su i oti┬╣li. U najgrubljim crtama, to su bile prve dvije godine.

gljiva u bjelskomKako uspje┬╣nije obnove ├Ęlanstva nije bilo, jer je zimska alpinisti├Ęka ┬╣kola odr┬żana po├Ęetkom 1980-te bila namijenjena onima koji su zavr┬╣ili prethodnu ┬╣kolu, a ljetna 1981. nije imala ambicioznih polaznika, rezultat je bio gotovo raspad. Po mi┬╣ljenju mnogih ├Ęlanova Odsjeka 1982. godina bila je prili├Ęno slaba, ┬╣to se vidjelo osobito krajem godine kad su na sastanke dolazila svega 2 - 3 ├Ęlana. A s izletima je bilo jo┬╣ jadnije.

Uspje┬╣nu obnovu predstavljala je - ina├Ęe traljava - alpinisti├Ęka ┬╣kola 1983. godine, koju je zavr┬╣ilo nekoliko nadarenih polaznika s du┬żim planinarskim iskustvom, a ┬żeljnih penjanja. Oni su od tada do danas gotovo uvijek bili najaktivniji ├Ęlanovi Odsjeka. Time je stvorena kakva-takva ├Ęvr┬╣├Ža jezgra na kojoj se moglo ne┬╣to graditi, pa se s gradnjom i nastavilo. Od te se godine svake jeseni odr┬żavaju alpinisti├Ęke ┬╣kole, bez kojih se Odsjek sigurno ne bi odr┬żao na brojci od 30-tak ├Ęlanova, koliko ih u prosjeku godi┬╣nje ima. Pa, onda da se spomenu vode tih va┬żnih ┬╣kola: Vladimir Mesari├Ž (vodio je jednu ljetnu i tri zimske ┬╣kole), Neven Petrovi├Ž (vodio je tri ljetne ┬╣kole), pa Drago Baru┬╣kin, Edo Hainz, Miroslav Nemec i Berislav Mokos (vodili su po jednu ljetnu ┬╣kolu). Od tada Odsjek ima sadr┬żajnije sastanke na kojima se mogu├Že dogovarati za izlete i ostale potrebe odsjeka. Naravno, te su mogu├Žnosti bile i ostale skromne, ali su ipak postojale.

┬ęto se ├Ęlanstva ti├Ęe, ono je u ovom desetlje├Žu gotovo potpuno promijenjeno u odnosu na prethodno razdoblje. Izuzetak ├Ęini ├Ęetvero ili petero ├Ęlanova starijih po sta┬żu i godinama. Promjena ├Ęlanstva bila je velika jer je broj onih koji su ostali u Odsjeku du┬że vrijeme malen, dok je ve├Žina ostala tek neko kra├Že vrijeme, Bila je tu i poneka titula koje se poneko uspio do├Ęepati. ├łetvorica su postala alpinisti├Ęki instruktori, jedan gorski vodnik, ├Ęetvorica ├Ęlanovi GSS-a, a petoro alpinisti. O imenima kasnije.

┬żnidari├Ž, takmi├Ęenje Marijan, 1987.O aktivnosti Odsjeka bi se moglo re├Ži da je godi┬╣nje u prosjeku ispenjano 280 ├Ęovjek-smjerova - najvi┬╣e 440, a najmanje 200. Kvaliteta tih uspona postupno se pove├Žavala, tako da se broj lak┬╣ih smjerova smanjivao a te┬żih bitno pove├Žavao. To je osobito vidljivo u zadnje vrijeme, kad je do┬╣lo do zamaha slobodnog penjanja. Ono je dalo specifi├Ęno obilje┬żje 80-tim godinama, u kojima se mnogo penjalo u kratkim stijenama koje su nekada bile vje┬żbali┬╣ta, a sada se u njima tra┬że najatraktivniji usponi. Na┬╣ AO ulazi u taj trend 1986. kada su ispenjani prvi smjerovi ocjene VII. Danas jedan ├Ęlan Odsjeka penje smjerove ocjene IX. Taj ├Ęlan, koji se jedini ozbiljno bavi sportskim penjanjem i posje├Žuje natjecanja, je Dalibor Vlatkovi├Ž. Znatniji dio spomena vrijednih uspona imaju Berislav Mokos i Bo┬żica Pape┬╣-Mokos, koji su se usmjerili na klasi├Ęne alpske uspone i tu imaju uspjeha. Ostali ├Ęlanovi Odsjeka nisu se specijalizirali i bave se svime po malo.

Ono ┬╣to se u Odsjeku penje su svi klasi├Ęni smjerovi na Kleku i u Paklenici, pa i pone┬╣to alpskih klasika, te Dalibor Vlatkovi├Ževi kratki i ljuti smjerovi. Kao primjer ja├Ęih smjerova neka poslu┬że Berina (tj. Berislava Mokosa) ponavljanja Matterhorna i Grandes Jorasesa, Aschenbrennera, Spigolo gialla, JLA i Zajede u ┬ęitama, Direktne u ┬ępiku, Helbe i ├łopovog stebra u Triglavu, te drugih sli├Ęnih smjerova u Alpama. Ima i dobrih zimskih uspona, kao ┬╣to je onaj Bambergovim putem na Triglav, zale├░enih slapova i sl. S obzirom na dana┬╣nji razvoj penjanja, ti smjerovi nisu vrhunska ve├Ž prije prosje├Ęna, solidna dostignu├Ža. Najuspje┬╣niji penja├Ęi imali su godi┬╣nje u prosjeku negdje preko 30 smjerova - najvi┬╣e 53, a najmanje 23.

A sada koja rije├Ę i o najva┬żnijim akcijama. Prvo, tu su pohodi u visoko gorje koji se - opravdano ili ne - uvijek isti├Ęu u prvi plan. Na┬╣i su ├Ęlanovi bili na vi┬╣e ekspedicija: u Pamir, Kavkaz, Kang Guru, Anapurnu IV, Tien-Shan, na Everest i mo┬żda na jo┬╣ kojoj. Osim toga bili su i na manje ambicioznim pohodima poput Kilimandzara ili trekinga u Nepalu. Ljudi koji se ovim bave su Mesari├Ž, Branimir Predovi├Ž, Baru┬╣kin, Du┬╣an Buinac, bra├Ęni par Mokos, Ranko ┬«nidari├Ž, Neven Kalac, Dragi┬╣a ├łupovi├Ž ... Drugo, imali smo akcije oko kojih se manje galami, ali su sigurno ne manje va┬żne. Tu su ├Ęesti odlasci u Meteore, u Gr├Ękoj, koje smo otkrili 1984. i od tada gotovo svake godine barem jednom idemo onamo. Uvijek se ispenje mnogo smjerova. Poku┬╣ali smo i neke manje logore, poput onog na Prenju i dva na Biokovu.

Pa je tu jo┬╣ bilo radnih i dru┬╣tvenih akcija, poput onih na O┬╣trcu, organizacije orijentacijskih natjecanja i sl. ┬╣to je po├Ęetkom 80-tih zamrlo. Napravljen je ┬«oharov klin├Ęani put na Oki├Žu, organizirano ├Ęi┬╣├Ženje Paklenice, organiziran jedan ve├Ži ljetni logor starog tipa na Trnova├Ękom Durmitoru, pa ve├Ž spomenute alpinisti├Ęke ┬╣kole ... U posljednje vrijeme ├Ęlanovi AO-a treniraju i u Zagrebu, i to u sportskim dvoranama i teretanama, a osobito na umjetnoj stijeni - koja je napokon «iznikla» u Domu sportova. Osim penjanja, ljudi se bave i turnim skijanjem, planinarenjem, vo┬żnjom bicikla i drugim aktivnostima vezanim uz brda.

Uz ve├Ž spomenute, aktivni su bili i Vesna Pintar, ┬«elimir Dui├Ž, Adrijan Ratki├Ž, Zdenko Grguri├Ž, Goran Slavkovi├Ž, Marinko Slaninka, Tihomir Petrovi├Ž, Ratko ┬ętefek, Hrvoje Kamenjarin, Nada Bartol, Saud Behli├Ž, te mo┬żda jo┬╣ ponetko.

I samo jo┬╣ rije├Ę o organizaciji Odsjeka. Materijalna sredstva smo osiguravali uglavnom sami kroz ├Ęlanarine i ┬╣kolarine, te pone┬╣to kroz radove na visini. Ma znate, to su ona neko├Ž popularna pranja prozora i farbanja dimnjaka. Sve u svemu, tako smo uspjeli osigurati, i to dovoljno dobru, svu potrebnu opremu i literaturu.

Neven Petrovi├Ž


Pogledajte podstranice:

Statistika za 80-te godine

Pogled u osamdesete

Junaci ovog, pankerskog (a i kasnijeg) doba

Kronika osamdesetih



created by: marko @ 2003-07-30 10:54:38 / updated by: neven @ 2003-08-06 19:23:58