Fotografski kutak: slike s penjanja.

penje: Dragutin VdoviŠ
smjer: Mosora╣ki smjer, Paklenica, VI, 350m
foto: Marko Duk╣i, 03/2005

UŔitaj iduŠu fotografiju ...
AO HPD «eljezniŔar
Povijest odsjeka
Prvo desetlje├Že: 1950. - 1959. godina

Drugo desetlje├Že: 1960. - 1969. godina

Tre├Že desetlje├Že: 1970. - 1979. godina

├łetvrto desetlje├Že: 1980. - 1989. godina

Peto desetlje├Že: 1990. - 1999. godina

┬ęesto desetlje├Že: 2000. - 2009. godina

Sedmo desetlje├Že: 2010. - 2019. godina

AlpinistiŔka ╣kola
AlpinistiŔki i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjiżnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Novosti
Linkovi

Novosti
Grossglockner via St├╝dlgrat 29.04.2018 - izvje┬╣taj
Izvje┬╣taj o pohodu - ekspediciji 2017. u podru├Ęje Monte Rose
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj s Kleka
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj iz Paklenice
Ljetna Alpinisti├Ęka ┬ękola (LJA┬ę) - Izlet Oki├Ž i Ravna Gora

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Su╣tina penjaŔkog iskustva jest u dono╣enju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. vi╣e


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omoguŠuje jednostavan naŔin za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se svi­aju. vi╣e


Kontakt

AO HPD «eljezniŔar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

Kronika ┬╣ezdesetih

1960. U AO-u su djelovala 43 ├Ęlana, te je ispenjano 89 smjerova (uklju├Ęuju├Ži i zimske uspone, kao i prethodnih godina). Najvi┬╣e ispenjanih smjerova imali su Jaka Vovko (9) te Hrvoje Lukatela i Dunja Bubanj, oboje po 8. Pro├Ęelnik je bio Drago Bela├Ęi├Ž - ┬«ohar. Odr┬żan je skija┬╣ki te├Ęaj za alpiniste na Komni s 15 u├Ęesnika, kao i ljetni penja├Ęki logor u Vratima i Tamaru s 10 u├Ęesnika. Obje te organizirane akcije bile su pod vodstvom Jo┬że Leskov┬╣eka. Ispenjani su slijede├Ži (za to razdoblje) zna├Ęajniji smjerovi: Bavarski, Dugi nem┬╣ki, Slovenski, Skala┬╣ki, Prusik-Szalayev u Triglavu, J. Greben Dolkove ┬╣pice, Hornov u Jalovcu i Raz Travnika. Neke od spomenutih ispenjalo je vi┬╣e naveza.

1961. AO ima 39 ├Ęlanova, ispenjano je 76 smjerova. Najaktivniji su bili Ivo ┬ęlezi├Ž s 11 i Dunja Bubanj s 10 smjerova. Pro├Ęelnik je ponovo bio Bela├Ęi├Ž ali je dio mandata odradio i Leskov┬╣ek. Organiziran je republi├Ęki skija┬╣ki te├Ęaj za alpiniste na ┬ętirovcu s 22 u├Ęesnika, od kojih su ve├Žina bili iz na┬╣eg AO-a. Krajem zime izvr┬╣en je uspon na Jalovec prilikom kojeg je smrtno stradao, jer nije nosio dereze, Zvonko Pa┬╣er, ├Ęlan AO „Risnjak“. Taj doga├░aj, kao i komplikacije nastale nakon njega, odbio je neke mlade ├Ęlanove od daljnjeg bavljenja alpinizmom. Odr┬żan je i ljetni penja├Ęki logor u Dolomitima na kojem u├Ęestvuje 7 ├Ęlanova, od ├Ęega 5 iz „┬«eljezni├Ęara“. Tom prilikom ispenjani su slijede├Ži smjerovi: Via Commune (III), Dibonin brid (IV), Cassin-Pozzi-Verilli, Spigolo Giallo (VI, A1) u Tre Cime, SZ brid 1. tornja Vajoleta (IV+), te Fehrmann u 2. tornju Vajoleta (IV+) Sve ove te┬że uspona ispenjao je sedamnaestogodi┬╣nji Ivo ┬ęlezi├Ž. Izvr┬╣eno je i dosta pristupa na razne dolomitske vrhove, te su posje├Žene neke kulturne znamenitosti Italije (da se ┬╣to bolje iskoristi te┬╣ko dobivena viza za izlaz iz zemlje). Ova akcija, kao i skija┬╣ki te├Ęaj, odr┬żana je pod vodstvom Jo┬że Leskov┬╣eka. Osim spomenutih smjerova ispenjani su jo┬╣ (kao zna├Ęajniji) (kao zna├Ęajniji) Dragmanov, Glava, Bavarski i Zlatorogove police u Triglavu.

1962. Odsjek broji 35 ├Ęlanova, a ispenjano je 45 smjerova (od ├Ęega 1 prvenstveni). Od toga su najvi┬╣e uspona imali Dunja Bubanj (7) i Hrvoje Lukatela (6). Penju se smjerovi kao Kovinarski, Bavarski, Skala┬╣ki, Jugov steber u Triglavu, te Dragmanov i Glava na Kleku. Leskov┬╣ek i Lozej penju prvenstveni ┬«eljezni├Ęarski smjer u Pe┬╣ti brdu na ├łvrsnici, ocjene IV, 600m. Miroslav Kadi├Ž – ├łarli, skupa s jo┬╣ nekolicinom alpinista iz drugih AO-a, vr┬╣i veliko kontinuirano prije├Ęenje od Breithorna do Monte Rose i tako se uspinje na nekoliko alpskih ├Ęetiritisu├Žnjaka. Pro├Ęelnik je bio Angelo Lozej.

1963. Odsjek ima 35 ├Ęlanova, ispenjana su 52 (prema penja├Ękim kartonima, 44 prema izvje┬╣tajima) smjera. Ponovo su najzna├Ęajniji bili: Dragmanov, SVOS, Glava, Bavarski, Skala┬╣ki. Najaktivniji ├Ęlanovi bili su Hrvoje Lukatela i Vedran Bubanj sa po 9 smjerova, te Mladen Plavec s 8, koji je bio i pro├Ęelnik Odsjeka.

1964. Ispenjano je 35 smjerova. Najuspje┬╣niji ├Ęlanovi bili su Vedran Bubanj i Zlatko Tur├Ęin s po 5 smjerova, te Dunja Bubanj s 3 uspona. Dragmanov smjer bio je jedini relativno te┬żi uspon ispenjan te godine. Pro├Ęelnik je bio Josip Leskov┬╣ek.

1965. Organizirana je uspje┬╣na alpinisti├Ęka ┬╣kola koju je poha├░alo 18 te├Ęajaca. U njenom nastavku odr┬żan je alpinisti├Ęki logor na ├łvrsnici s 12 u├Ęesnika, a vo├░a mu je Josip Leskov┬╣ek. Tom je prilikom ispenjano 18 smjerova, od ├Ęega 6 prvenstvenih. Obavljeno je i dosta uspona na okolne vrhove. Tim doga├░ajima po├Ęinje br┬żi razvoj AO-a, zahvaljuju├Ži agilnim novim ├Ęlanovima. Ukupno je ispenjano 76 smjerova. Ponovo su najaktivniji bili Vedran i Dunja Bubanj s po 9 uspona. Ispenjani su SVOS i Glava na Kleku, Desni u Dedcu. Pro├Ęelnik je bio An├░elko Lozej, a dio mandata odradio je i Drago Bela├Ęi├Ž.

1966. Zapo├Ęinje renesansa Odsjeka: ima 39 ├Ęlanova, od ├Ęega je 20 aktivnih. Ispenjana su 123 ├Ęovjek-smjera (prvi je put pre├░ena brojka od 100 smjerova) Najvi┬╣e su ih ispenjali Vedran Bubanj (29) i Vladimir Mesari├Ž (17), te Dunja Bubanj (6). Napravljen je veliki penja├Ęki logor u Prokletijama (na njemu je ispenjano 45 smjerova, vi┬╣e nego igdje drugdje te godine). Savladana su dva od tzv. «tri problema slovenskih Alpa»: Centralni smjer u Dedcu i ├łopov steber (preostali problem jest Aschenbrenerov smjer u Travniku), te ┬«oharov stup na Kleku. A osim ovih opet se penju i Dragmanov, Glava, Skala┬╣ki. Izvr┬╣eno je 7 uspona iznad 3000m. Pro├Ęelnik je bila Dunja Bubanj.

1967. Sudjelovanje ├Ęlanova AO-a na ├Ęak 4 alpinisti├Ęka logora: na Kleku, u Kamni┬╣kim i Julijskim Alpama, te na GrossGlockneru i Ortleru. Na drugospomenutom logoru dva su naveza (Vedran Bubanj i Zlatko Tur├Ęin, osamnaestogodi┬╣nji Dado Mesari├Ž i sedamnaestogodi┬╣nji ┬«eljko Jeleni├Ž) ispenjala Aschenbrenerov smjer, tada smatran najte┬żim u Jugoslaviji. Savladane su i Centrala, ┬ęarova po├Ę, te Desni smjer (sve u Dedcu). Na doma├Žem terenu penju se (opet i opet) Dragmanov, SVOS, Glava. Organiziran je i zimski, omladinski te├Ęaj na O┬╣trcu. Ukupno je ispenjano 79 ├Ęovjek-smjerova, Vedran Bubanj imao je 24 smjera, a Mesari├Ž 23. Izvr┬╣eno je 15 uspona iznad 3000m. Tad ├Ęlanovi na┬╣eg Odsjeka penju najte┬że smjerove me├░u svim hrvatskim alpinistima. Pro├Ęelnik je bio Vedran Bubanj.

1968. Vladimir Mesari├Ž je napravio nekolicinu dobrih tura u skupini Mt. Blanca i u Centralnim Alpama. Tako├░er je ispenjao, skupa s rije├Ękim alpinistima, nekoliko prvenstvenih smjerova u skupini Bio├Ęa. Vedran Bubanj je solirao ┬ęarovu po├Ę i Desni smjer u Dedcu. Osim spomenutih ispenjan je (kao ne┬╣to tada zna├Ęajnije) i Mosora┬╣ki smjer u Paklenici. Organiziran je ljetni logor u Kamni┬╣kim Alpama. Ispenjano je 58 ├Ęovjek-smjerova. Dado Mesari├Ž imao je 15, a Vedran Bubanj 11 uspona. Pro├Ęelnik je bio Vladimir Mesari├Ž.

1969. Odsjek ima velik broj novih ├Ęlanova. Vedran Bubanj i Velimir Bari┬╣i├Ž ispenjali su prvenstveni smjer «┬«eljezni├Ęarski 20» na Kleku – ┬╣to je bio pothvat godine. AO ima ukupno 309 ├Ęovjek-smjerova, ┬╣to ga ├Ęini jednim od tada najboljih alpinisti├Ękih odsjeka u cijeloj SFRJ. Zlatko Tur├Ęin ispenjao je 37, Vedran Bubanj 33, a Nata┬╣a Bakalovi├Ž (Kadi├Ž) 16 smjerova. Vedran Bubanj je imao jo┬╣ nekolicinu solidnih uspona (npr. HPD-90, Dragmanov, SVOS, Glava, Brankov, Velebita┬╣ki). Organiziran je uspje┬╣an alpinisti├Ęki logor na Prenju s 16 u├Ęesnika, na kojem je napravljeno ├Ęak 14 prvenstvenih smjerova (a ukupno 108 ├Ęovjek-smjerova). Vo├░a mu je bio Josip Leskov┬╣ek. Pro├Ęelnik je bio Zlatko Tur├Ęin, ├Ęijoj se agitaciji pripisuje zasluga za toliku aktivnost AO-a. (U tih prvih 20 godina rada ispenjano je oko 100 prvenstvenih smjerova.)




created by: neven @ 2009-10-16 13:28:53 / updated by: neven @ 2009-12-15 17:06:32