Fotografski kutak: slike s penjanja.

na slici: Iva Kaštela na Vršiču, izlazak iz Zupančičeve grape
foto: Martina Pehar, 02/2007

Učitaj iduću fotografiju ...
AO HPD Željezničar
Povijest odsjeka
Prvo desetljeće: 1950. - 1959. godina

Drugo desetljeće: 1960. - 1969. godina

Treće desetljeće: 1970. - 1979. godina

Četvrto desetljeće: 1980. - 1989. godina

Peto desetljeće: 1990. - 1999. godina

Šesto desetljeće: 2000. - 2009. godina

Sedmo desetljeće: 2010. - 2019. godina

Alpinistička škola
Alpinistički i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjižnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Novosti
Linkovi

Novosti
LJAŠ 2017 - Izvještaj s Kleka
LJAŠ 2017 - Izvještaj iz Paklenice
Ljetna Alpinistička Škola (LJAŠ) - Izlet Okić i Ravna Gora
Marko Rožman, druženje pod zvijezdama, 24.5.2017.
Prvi izlet zimske alpinističke škole - Mlačca

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Suština penjačkog iskustva jest u donošenju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. više


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omogućuje jednostavan način za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se sviđaju. više


Kontakt

AO HPD Željezničar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

Kronika šezdesetih

1960. U AO-u su djelovala 43 člana, te je ispenjano 89 smjerova (uključujući i zimske uspone, kao i prethodnih godina). Najviše ispenjanih smjerova imali su Jaka Vovko (9) te Hrvoje Lukatela i Dunja Bubanj, oboje po 8. Pročelnik je bio Drago Belačić - Žohar. Održan je skijaški tečaj za alpiniste na Komni s 15 učesnika, kao i ljetni penjački logor u Vratima i Tamaru s 10 učesnika. Obje te organizirane akcije bile su pod vodstvom Jože Leskovšeka. Ispenjani su slijedeći (za to razdoblje) značajniji smjerovi: Bavarski, Dugi nemški, Slovenski, Skalaški, Prusik-Szalayev u Triglavu, J. Greben Dolkove špice, Hornov u Jalovcu i Raz Travnika. Neke od spomenutih ispenjalo je više naveza.

1961. AO ima 39 članova, ispenjano je 76 smjerova. Najaktivniji su bili Ivo Šlezić s 11 i Dunja Bubanj s 10 smjerova. Pročelnik je ponovo bio Belačić ali je dio mandata odradio i Leskovšek. Organiziran je republički skijaški tečaj za alpiniste na Štirovcu s 22 učesnika, od kojih su većina bili iz našeg AO-a. Krajem zime izvršen je uspon na Jalovec prilikom kojeg je smrtno stradao, jer nije nosio dereze, Zvonko Pašer, član AO „Risnjak“. Taj događaj, kao i komplikacije nastale nakon njega, odbio je neke mlade članove od daljnjeg bavljenja alpinizmom. Održan je i ljetni penjački logor u Dolomitima na kojem učestvuje 7 članova, od čega 5 iz „Željezničara“. Tom prilikom ispenjani su slijedeći smjerovi: Via Commune (III), Dibonin brid (IV), Cassin-Pozzi-Verilli, Spigolo Giallo (VI, A1) u Tre Cime, SZ brid 1. tornja Vajoleta (IV+), te Fehrmann u 2. tornju Vajoleta (IV+) Sve ove teže uspona ispenjao je sedamnaestogodišnji Ivo Šlezić. Izvršeno je i dosta pristupa na razne dolomitske vrhove, te su posjećene neke kulturne znamenitosti Italije (da se što bolje iskoristi teško dobivena viza za izlaz iz zemlje). Ova akcija, kao i skijaški tečaj, održana je pod vodstvom Jože Leskovšeka. Osim spomenutih smjerova ispenjani su još (kao značajniji) (kao značajniji) Dragmanov, Glava, Bavarski i Zlatorogove police u Triglavu.

1962. Odsjek broji 35 članova, a ispenjano je 45 smjerova (od čega 1 prvenstveni). Od toga su najviše uspona imali Dunja Bubanj (7) i Hrvoje Lukatela (6). Penju se smjerovi kao Kovinarski, Bavarski, Skalaški, Jugov steber u Triglavu, te Dragmanov i Glava na Kleku. Leskovšek i Lozej penju prvenstveni Željezničarski smjer u Pešti brdu na Čvrsnici, ocjene IV, 600m. Miroslav Kadić – Čarli, skupa s još nekolicinom alpinista iz drugih AO-a, vrši veliko kontinuirano priječenje od Breithorna do Monte Rose i tako se uspinje na nekoliko alpskih četiritisućnjaka. Pročelnik je bio Angelo Lozej.

1963. Odsjek ima 35 članova, ispenjana su 52 (prema penjačkim kartonima, 44 prema izvještajima) smjera. Ponovo su najznačajniji bili: Dragmanov, SVOS, Glava, Bavarski, Skalaški. Najaktivniji članovi bili su Hrvoje Lukatela i Vedran Bubanj sa po 9 smjerova, te Mladen Plavec s 8, koji je bio i pročelnik Odsjeka.

1964. Ispenjano je 35 smjerova. Najuspješniji članovi bili su Vedran Bubanj i Zlatko Turčin s po 5 smjerova, te Dunja Bubanj s 3 uspona. Dragmanov smjer bio je jedini relativno teži uspon ispenjan te godine. Pročelnik je bio Josip Leskovšek.

1965. Organizirana je uspješna alpinistička škola koju je pohađalo 18 tečajaca. U njenom nastavku održan je alpinistički logor na Čvrsnici s 12 učesnika, a vođa mu je Josip Leskovšek. Tom je prilikom ispenjano 18 smjerova, od čega 6 prvenstvenih. Obavljeno je i dosta uspona na okolne vrhove. Tim događajima počinje brži razvoj AO-a, zahvaljujući agilnim novim članovima. Ukupno je ispenjano 76 smjerova. Ponovo su najaktivniji bili Vedran i Dunja Bubanj s po 9 uspona. Ispenjani su SVOS i Glava na Kleku, Desni u Dedcu. Pročelnik je bio Anđelko Lozej, a dio mandata odradio je i Drago Belačić.

1966. Započinje renesansa Odsjeka: ima 39 članova, od čega je 20 aktivnih. Ispenjana su 123 čovjek-smjera (prvi je put pređena brojka od 100 smjerova) Najviše su ih ispenjali Vedran Bubanj (29) i Vladimir Mesarić (17), te Dunja Bubanj (6). Napravljen je veliki penjački logor u Prokletijama (na njemu je ispenjano 45 smjerova, više nego igdje drugdje te godine). Savladana su dva od tzv. «tri problema slovenskih Alpa»: Centralni smjer u Dedcu i Čopov steber (preostali problem jest Aschenbrenerov smjer u Travniku), te Žoharov stup na Kleku. A osim ovih opet se penju i Dragmanov, Glava, Skalaški. Izvršeno je 7 uspona iznad 3000m. Pročelnik je bila Dunja Bubanj.

1967. Sudjelovanje članova AO-a na čak 4 alpinistička logora: na Kleku, u Kamniškim i Julijskim Alpama, te na GrossGlockneru i Ortleru. Na drugospomenutom logoru dva su naveza (Vedran Bubanj i Zlatko Turčin, osamnaestogodišnji Dado Mesarić i sedamnaestogodišnji Željko Jelenić) ispenjala Aschenbrenerov smjer, tada smatran najtežim u Jugoslaviji. Savladane su i Centrala, Šarova poč, te Desni smjer (sve u Dedcu). Na domaćem terenu penju se (opet i opet) Dragmanov, SVOS, Glava. Organiziran je i zimski, omladinski tečaj na Oštrcu. Ukupno je ispenjano 79 čovjek-smjerova, Vedran Bubanj imao je 24 smjera, a Mesarić 23. Izvršeno je 15 uspona iznad 3000m. Tad članovi našeg Odsjeka penju najteže smjerove među svim hrvatskim alpinistima. Pročelnik je bio Vedran Bubanj.

1968. Vladimir Mesarić je napravio nekolicinu dobrih tura u skupini Mt. Blanca i u Centralnim Alpama. Također je ispenjao, skupa s riječkim alpinistima, nekoliko prvenstvenih smjerova u skupini Bioča. Vedran Bubanj je solirao Šarovu poč i Desni smjer u Dedcu. Osim spomenutih ispenjan je (kao nešto tada značajnije) i Mosoraški smjer u Paklenici. Organiziran je ljetni logor u Kamniškim Alpama. Ispenjano je 58 čovjek-smjerova. Dado Mesarić imao je 15, a Vedran Bubanj 11 uspona. Pročelnik je bio Vladimir Mesarić.

1969. Odsjek ima velik broj novih članova. Vedran Bubanj i Velimir Barišić ispenjali su prvenstveni smjer «Željezničarski 20» na Kleku – što je bio pothvat godine. AO ima ukupno 309 čovjek-smjerova, što ga čini jednim od tada najboljih alpinističkih odsjeka u cijeloj SFRJ. Zlatko Turčin ispenjao je 37, Vedran Bubanj 33, a Nataša Bakalović (Kadić) 16 smjerova. Vedran Bubanj je imao još nekolicinu solidnih uspona (npr. HPD-90, Dragmanov, SVOS, Glava, Brankov, Velebitaški). Organiziran je uspješan alpinistički logor na Prenju s 16 učesnika, na kojem je napravljeno čak 14 prvenstvenih smjerova (a ukupno 108 čovjek-smjerova). Vođa mu je bio Josip Leskovšek. Pročelnik je bio Zlatko Turčin, čijoj se agitaciji pripisuje zasluga za toliku aktivnost AO-a. (U tih prvih 20 godina rada ispenjano je oko 100 prvenstvenih smjerova.)




created by: neven @ 2009-10-16 13:28:53 / updated by: neven @ 2009-12-15 17:06:32