Fotografski kutak: slike s penjanja.

na slici: Ana Bokulić
smjer: Divokozinim tragom, IV/III,M (Risnjak)
foto: Marko Dukši, 12/2008

Učitaj iduću fotografiju ...
AO HPD Željezničar
Povijest odsjeka
Prvo desetljeće: 1950. - 1959. godina

Drugo desetljeće: 1960. - 1969. godina

Treće desetljeće: 1970. - 1979. godina

Četvrto desetljeće: 1980. - 1989. godina

Peto desetljeće: 1990. - 1999. godina

Šesto desetljeće: 2000. - 2009. godina

Sedmo desetljeće: 2010. - 2019. godina

Alpinistička škola
Alpinistički i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjižnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Novosti
Linkovi

Novosti
Marko Rožman, druženje pod zvijezdama, 24.5.2017.
Prvi izlet zimske alpinističke škole - Mlačca
Ledena masovka u Kranjsku goru
Oslobađanje Kosova i Zadra
Mladi škripavac

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Suština penjačkog iskustva jest u donošenju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. više


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omogućuje jednostavan način za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se sviđaju. više


Kontakt

AO HPD Željezničar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

Kronika osamdesetih

1980. Odsjek ima 440 ispenjanih čovjek-smjerova, najviše u svojoj dotadašnjoj povijesti (Lenko Matejčić 53, Vesna Pintar i Dado Mesarić 45, Branimir Predović 43). Organiziran je 11-dnevni republički, alpinistički logor na Trnovačkom jezeru (jedan od posljednjih tog tipa) i na njemu su bila 33 člana AO-a, te 20 drugih učesnika. Na logoru je ispenjano je 80 čovjek-smjerova, od čega 6 prvenstvenih, a vođa mu je bio Velimir Barišić. Izvršen je zimski uspon Bambergovim putem na Triglav: Mesarić, Buinac, Predović i Barišić. Postavljen je klinčani Žoharov put na Okiću. Dvoje članova (Vesna Pintar i Nikola Šolić) sudjeluje na zimskom logoru na Troglavu. Četvorica članova (Baruškin, Buinac, Mesarić i Predović) postaju instruktori alpinizma. Pročelnik je bio Drago Baruškin - Rus.

1981. Ispenjano je 356 smjerova (Vladimir Mesarić 48, Branimir Predović 45, Dušan Buinac 40, Vesna Sesar 39). Petero članova (bračni parovi Mesarić i Predović, te Žiha Kalman) penje se na Kilimandžaro. Dušan Buinac sudjeluje na republičkoj ekspediciji na Kavkaz. Vladimir Mesarić i Branimir Predović bili su na Piku Komunizma, u Pamiru, 7495m (što je tadašnji zagrebački visinski rekord). Te i iduće godine pročelnik je bio Dušan Buinac – Djuk.

1982. Ispenjano je 200 smjerova (Vesna Sesar 31, Nikola Šolić 26). Dado Mesarić (kao vođa) i Branimir Predović sudjeluju na uspješnoj ekspediciji GSS-a na Kang-Guru, 6981m. Drago Baruškin učestvuje na 1. Zagrebačkoj himalajskoj ekspediciji (ZAHE) na Anapurnu IV. Žiha Kalman se teško unesrećuje pri pokušaju uspona na Pisang Peak (6091m).

1983. Ispenjan je 251 smjer: Neven Petrović je najuspješniji s 54 (usporedbe radi, najbolji slovenski alpinisti Franček Knez iste te godine sam ima 307 uspona). Dušan Buinac i Dragiša Čupović bili su na Kilimandžaru. Počinje ponovno oživljavanje AO-a, nakon što nekolicina talentiranih i ambicioznih članova (Berislav Mokos - Bero, Dalibor Vlatković - Dugi, Božica Papeš) završava alpinističku školu. Međutim, imamo i četiri manje penjačke nesreće (Buinac na Koglu, Vlatković u Paklenici, Želimir Duić na Prisojniku, Žnidarić na Mosoru). Pročelnik je, nakratko, Nikola Šolić - Šolja ali ga ubrzo zamjenjuje Neven Petrović, koji mandat zadržava i iduće godine.

1984. Ispenjano je 196 smjerova (Berislav Mokos i Neven Petrović po 27). Započinju prvi masovni izleti AO-a na Meteore u Grčkoj (za 1. maj i 29.11.). Na njemu je te godine ispenjano 47 smjerova. Izlet na tu destinaciju postaje tradicija i održava se svake godine sve do 1990. godine (prvenstveno zahvaljujući besplatnim kartama za vlak). Neki članovi još posjećuju i Kretu. Organizirana je akcija čišćenja Velike Paklenice koja je nakon tradicionalnih prvomajskih skupova bila puna smeća. Vladimir Mesarić, Branimir Predović i Drago Baruškin rade kao instruktori u alpinističkoj školi za Šerpe u Manangu, u Nepalu.

1985. Ispenjana su 234 smjera (drugdje kaže 238), a Odsjek ima 34 člana. Započinju intenzivni penjački treninzi na Tunelu i Gorskom zrcalu, čime se AO se uključuje u novorazvijajući trend sportskog penjanja. Četvero članova (Balen, Mesarić, Mokos i Papeš) odlazi u Chamonix i tamo radi par solidnih tura. Te i iduće godine pročelnik je bio Ranko Žnidarić.

1986. Ispenjano je 319 smjerova (Berislav Mokos 46, Božica Papeš-Mokos 40). Uknjiženi su i prvi smjerovi VII i VIII stupnja teškoće. Dalibor Vlatković i Ranko Žnidarić sudjeluju na 1. takmičenju u sportskom penjanju na Marjanu (Vlatković završava među nekolicinom najboljih, tj. osvaja 6. mjesto). Na prvomajskom izletu na Meteore ispenjano čak 130 smjerova. Nekoliko članova izvodi zimsko priječenje grebena Košute u Karavankama. Mladen Balen pada 50m u pristupu Direktnom smjeru u Špiku i teško se ozljeđuje. To je vjerojatno bila najteža nezgoda u povijesti Odsjeka. Berislav Mokos i Božica Papeš-Mokos penju Čopov steber.

1987. Ispenjana su 263 smjera (Mesarić 35, Ratko Štefek 30). Berislav Mokos sudjeluje na ekspediciji u Tien-Shan gdje penje prvenstveni smjer AOŽ (80 stupnjeva, V) u stijeni Boksa. Pet članova sudjeluje na izletu na Tre Cime di Lavardo u Dolomitima gdje ponavljaju par klasičnih smjerova (Spigolo giallo, Preussov kamin). Mesarić, Predović, Žnidarić, Buinac i Neven Kalac odlaze na pohod u Nepal. Još su ispenjani Aschenbrenerov smjer, Trikot, Klin i sl. Te i iduće godine, pročelnik opet postaje Neven Petrović.

1988. Imamo 25 aktivnih članova, te ispenjan 231 smjer (Berislav Mokos i Miroslav Nemec 23, Božica Papeš-Mokos 21). Berislav Mokos rješava dva od tri tzv. «alpska problema»: Walkerov stup u stijeni Grandes Jorassesa i Zmuttov nos u sjevernoj stijeni Matterhorna. Dušan Buinac, Ranko Žnidarić i Božica Papeš-Mokos opet su u Nepalu; Božica se tom prilikom uspinje na 6091m visoki Pisang-Peak. Nekoliko članova (Kučinić, Mesarić i Mokos) sudjeluje na turno-skijaškom takmičenju u Italiji. 20.01. osnovan je alpinistički klub «Željezničar». Organizirano je par predavanja istaknutih slovenskih alpinista (Vlasta Kunaver, Viktor Grošelj) za širu javnost u dvorani «Vatroslav Lisinski». Vladimir Mesarić postaje gorski vodnik (i sve do danas ostaje jedini gorski vodič s međunarodnom licencom u Hrvatskoj). Najznačajniji ispenjani smjerovi (osim već navedenih) bili su: JLA i Zajeda u Šitama, Helba u Triglavu, Šimenc-Škarja u Dolgom hrptu, Direktni u Špiku, Funkcija, Tango vertikal, Dijagonalna žljebnina, Velebitaški, Union u Paklenici, te Žoharov stup na Kleku.

1989. Ispenjano je 319 smjerova (Dalibor Vlatković 49, Silvija Hižman 22). Drago Baruškin, Velimir Barišić, Berislav Mokos, Božica Papeš-Mokos i Ranko Žnidarić sudjeluju na zagrebačkoj ekspediciji na Mt. Everest. Tijekom priprema za taj pohod, Mokos (s različitim partnerima) vrši niz teških zimskih uspona u Julijskim Alpama: penje Ashenbrenerov smjer u Travniku (4. zimsko ponavljanje uopće), Raz Jalovca i Zajedu spominov u Stenaru. Organizirana su dva alpinistička logora na Biokovu i tom su prilikom ispenjana dva prvenstvena smjera. I dalje se razvija sportsko penjanje: Hrvoje Kamenjarin postaje sudac i član YUSPEK-a, dok nekolicina drugih članova (Vlatković, Kalac, Hižman) sudjeluje na sportsko-penjačkim natjecanjima. Naši članovi sudjeluju u izgradnji umjetne stijene u zagrebačkom Domu sportova, jednoj od prvih u Europi. Te i iduće godine, pročelnik je bio Miroslav Nemec – Jaro.




created by: neven @ 2009-10-16 13:32:15 / updated by: neven @ 2009-12-15 17:09:59